Hrvatska poljoprivredna komora

HPK je partnerska organizacija udruženja COPA-COGECA, najmoćnije europske poljoprivredne organizacije. COPA (Committee of Professional Agricultural Organisations) je europsko udruženje poljoprivrednika koje tvori 60 organizacija iz zemalja EU i 36 partnerskih organizacija iz drugih europskih zemalja kao što su Island, Norveška, Švicarska i Turska. COGECA (General Committee for Agricultural Cooperation in the European Union, danas General Confederation of Agricultural Cooperatives in the European Union) je europsko udruženje poljoprivrednih zadruga u koje se ubraja 35 punih članica, 4 pridružene članice i 36 članica partnera. Ciljevi udruženja COPA-COGECA prvenstveno se odnose na zastupanje interesa europskog poljoprivrednog sektora u cjelini pred Komisijom i drugim institucijama EU, preispitivanje svih relevantnih pitanja i sudjelovanje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU, nalaženje rješenja koja su u zajedničkom interesu, održavanje i razvijanje kontakata s institucijama EU i svim drugim organizacijama i socijalnim partnerima na razini EU, promoviranje uloge zadruga i njihovih članova, olakšavanje i koordiniranje veza među svojim članovima i među nacionalnim komorama i zadrugama.

Ulaskom u Europsku uniju HPK će postati ravnopravni sukreator europske agrarne politike (Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), Common Agricultural Policy (CAP), Politique agricole commune (PAC)) i punopravna članica udruženja COPA-COGECA.

Godine 1962. europske su države odlučile udružiti snage kako bi nahranile poslijeratnu Europu i stvorile samodostatno tržište poljoprivrednih proizvoda. Europa je u tome uspjela odredivši strateške ciljeve koji odgovaraju na potrebe njezinih građana. Zajednička poljoprivredna politika se konstantno prilagođava promjenama u europskom društvu. Današnji ciljevi znatno se razlikuju od ciljeva zacrtanih prije 50 godina kada se prvenstveno poticalo povećanje proizvodnje. U današnjem su fokusu proizvodnja zdrave hrane, koja će biti dostupna cjelokupnoj europskoj populaciji, očuvanje dinamičnih i pogodnih poljoprivrednih zemljišta, poljoprivreda integrirana u borbi protiv globalnog zatopljenja i razvoj obnovljivih izvora energije. Teži se postizanju što veće raznolikosti i kvalitete proizvoda te se vrednuju i podržavaju lokalne različitosti i prepoznatljivost. U tom smislu iznimno je bitno očuvati vlastiti identitet, ali i usvojiti europske standarde. Sljedeća reforma Zajedničke poljoprivredne politike uslijedit će 2014. godine.